U Srebrenici održana konferencija o masakru na školskom igralištu iz aprila 1993.

Kako je saopćeno, konferencija je organizovana s ciljem očuvanja kulture sjećanja, dokumentovanja činjenica i ukazivanja na nekažnjivost jednog od najvećih pojedinačnih zločina počinjenih nad civilima tokom rata u Bosni i Hercegovini.

U saopćenju se podsjeća da je, uprkos obećanju generala Philippea Morillona, komandanta snaga UNPROFOR-a, da će Ujedinjene nacije zaštititi Srebrenicu, 12. aprila 1993. godine izvršen artiljerijski napad na grad, tokom kojeg je na školskom igralištu ubijeno više desetina civila, dok je veliki broj njih ranjen. Za ovaj zločin do danas niko nije odgovarao.

Konferenciju su otvorili direktor Memorijalnog centra Srebrenica dr. Emir Suljagić i direktor Instituta dr. Muamer Džananović.

Suljagić je u obraćanju ukazao na širi značaj ovog zločina i izostanak pravde, navodeći da je zločin od 12. aprila 1993. godine u velikoj mjeri definisao događaje koji su uslijedili, uključujući i uspostavljanje sigurnih zona od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Kako je istakao, umjesto da budu zaštićeni, žrtve su svjedočile tome da međunarodne snage razoružavaju one koji su bili meta zločina, a ne njegove počinioce.

Suljagić je poručio da ni 33 godine kasnije za ovaj zločin ne postoji pravosudni epilog, te pozvao nadležne institucije, prije svega Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, da ovom pitanju pristupe s odgovornošću i integritetom koje žrtve zaslužuju.

Istovremeno je najavio da će Memorijalni centar Srebrenica, u saradnji s Institutom, uskoro započeti sveobuhvatan naučno-istraživački projekat s ciljem da se, u okviru najviših akademskih standarda, utvrde sve činjenice o ovom zločinu.

Džananović je naglasio važnost institucionalne saradnje Memorijalnog centra i Instituta, ističući da ona predstavlja doprinos sistematičnijem i odgovornijem pristupu suočavanju s prošlošću.

Kako je navedeno, on je posebno ukazao na kontekst u kojem je zločin počinjen, uključujući pad okolnih enklava poput Kamenice, Cerske i Konjević-Polja, dolazak velikog broja protjeranih civila u Srebrenicu, kao i činjenicu da se zločin dogodio neposredno prije proglašenja Srebrenice sigurnom zonom Ujedinjenih nacija.

Prema njegovim riječima, činjenica da ovaj zločin do danas nije dobio sudski epilog ne predstavlja samo pravni, nego i ozbiljan društveni izazov, jer ostavlja prostor za negiranje i relativizaciju.

U okviru programa prikazano je i videosvjedočenje preživjelih, nakon čega su održana dva panela.

Prvi panel bio je posvećen svjedočenjima preživjelih i članova porodica žrtava. Učesnici su bili Hasan Hasanović, Ilijaz Pilav i Hajrudin Mešić, koji su kroz lična iskustva govorili o ubistvima civila i trajnim posljedicama ovog zločina.

Drugi panel okupio je istraživače i stručnjake koji su analizirali historijski, pravni i društveni kontekst zločina. Učesnici su bili viši naučni saradnici Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava dr. Merisa Karović-Babić, dr. Amir Kliko i dr. Hikmet Karčić, kao i uposlenici Memorijalnog centra Hasan Hasanović i Edin Ikanović.

Na kraju konferencije zaključeno je da je neophodno nastaviti sistematski rad na dokumentovanju činjenica, jačanju kulture sjećanja i suprotstavljanju negiranju i revizionizmu, kako bi se osiguralo da ovakvi zločini budu trajno pamćeni i adekvatno razumljeni.

Iz Memorijalnog centra Srebrenica poručeno je da će nastaviti aktivnosti usmjerene na očuvanje istine, edukaciju i izgradnju odgovornog odnosa prema prošlosti.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad